Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Informaciju o raspodjeli i korištenju sredstava tekuće rezerve za 2025. godinu, čime je otvoren put za isplatu jednokratne novčane pomoći zaposlenima u institucijama države. Ova odluka dolazi u trenutku kada su troškovi života i dalje visoki, a inflatorni pritisci značajno utiču na standard velikog broja građana.
Prema zvaničnim podacima, za 2025. godinu planirana su sredstva tekuće rezerve u ukupnom iznosu od 46.740.000 KM. Od tog iznosa, odobreno je više od 42 miliona KM, dok je realizacija premašila 41 milion KM. Najveći dio tih sredstava odnosi se upravo na pomoć zaposlenima.
36,5 miliona KM za pomoć zaposlenima
Najznačajnija stavka u okviru raspodjele jeste izdvajanje od 36.500.000 KM za jednokratnu novčanu pomoć zaposlenima u institucijama Bosne i Hercegovine. Ova mjera ima za cilj ublažavanje negativnih efekata rasta cijena i očuvanje kupovne moći radnika u javnom sektoru.
Pojedinačni iznos pomoći iznosi 1.000 KM po zaposlenom, uključujući poreze i doprinose. Riječ je o neto iznosu koji će radnicima biti isplaćen kao dodatna finansijska podrška, a koji bi trebao barem djelimično olakšati svakodnevne troškove.
Ovakve mjere sve su češće u regionu i Evropi, gdje vlasti pokušavaju odgovoriti na izazove inflacije kroz direktnu podršku građanima, posebno zaposlenima u javnom sektoru.
Dodatna izdvajanja iz budžetske rezerve
Osim pomoći zaposlenima, sredstva iz tekuće rezerve korištena su i za druge važne potrebe. Tako je Agenciji za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka BiH odobreno 1.589.000 KM za nabavku materijala potrebnog za izradu ličnih dokumenata poput ličnih karata, vozačkih dozvola i pasoša.
Također, dio sredstava usmjeren je na sanaciju šteta nastalih usljed požara. Gradu Tuzli dodijeljeno je 700.000 KM, dok je Općini Vlasenica odobreno 300.000 KM za oporavak i obnovu pogođenih područja.
Kada je riječ o institucijama vlasti, sredstva su raspoređena i za potrebe funkcionisanja najviših organa. Za članove Predsjedništva BiH planirano je 1.080.000 KM, dok je za Kolegij oba doma Parlamentarne skupštine izdvojeno nešto manje od planiranog iznosa.
Šta ova mjera znači za građane?
Iako se jednokratna pomoć odnosi na zaposlene u institucijama BiH, ona šalje širu poruku o mogućem modelu podrške koji bi u budućnosti mogao biti primijenjen i na druge kategorije stanovništva.
U uslovima stalnog rasta cijena hrane, energenata i osnovnih životnih troškova, ovakve isplate predstavljaju kratkoročno olakšanje, ali i signal da vlasti prepoznaju potrebu za dodatnim ekonomskim mjerama.
Ekonomski analitičari često ističu da jednokratne pomoći nisu trajno rješenje, ali mogu biti značajan amortizer u kriznim periodima, posebno za domaćinstva koja se suočavaju s ograničenim budžetima.
Mogu li uslijediti nove mjere?
Odluka Vijeća ministara BiH mogla bi otvoriti prostor za slične poteze i na entitetskim i kantonalnim nivoima. Već su ranije pojedine vlade u Federaciji BiH i Republici Srpskoj donosile odluke o isplati pomoći radnicima, penzionerima i socijalno ugroženim kategorijama.
U narednom periodu očekuje se nastavak razgovora o dodatnim ekonomskim mjerama koje bi mogle uključivati subvencije, ograničavanje cijena ili nove oblike finansijske podrške.
Za sada, zaposleni u institucijama BiH mogu očekivati konkretnu korist od ove odluke – dodatnih 1.000 KM koji će, barem privremeno, olakšati svakodnevne troškove i donijeti malo finansijskog rasterećenja.
