Umjetna inteligencija sve brže mijenja način na koji radimo, učimo i komuniciramo. Prema najnovijem izvještaju kompanije Microsoft o globalnom usvajanju AI tehnologija, krajem 2025. godine generativne alate koristi približno svaka šesta osoba na svijetu. Taj trend pokazuje da digitalna transformacija više nije budućnost, već svakodnevica u mnogim zemljama.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, umjetnu inteligenciju trenutno koristi oko 19,5 posto radno sposobnog stanovništva, odnosno gotovo svaki peti građanin. Iako je taj procenat u porastu, BiH i dalje zaostaje za razvijenijim evropskim državama, gdje je primjena AI-ja postala sastavni dio poslovanja, obrazovanja i privatnog života.
Na vrhu evropske ljestvice nalazi se Norveška, gdje čak 46,4 posto radno sposobnih građana koristi umjetnu inteligenciju u svakodnevnom radu i obavezama. Slijede Irska, Francuska i Španija, s udjelima koji se kreću oko ili iznad 40 posto. Ove zemlje već godinama ulažu u digitalne vještine, inovacije i tehnološku infrastrukturu.
U regionu Zapadnog Balkana i susjednih zemalja najbolje stoji Slovenija s 26,5 posto korisnika AI alata, zatim Hrvatska s 23,7 posto i Srbija s 21,5 posto. BiH se nalazi ispod zapadnoevropskog prosjeka, ali iznad Grčke, Albanije i Turske, gdje je primjena umjetne inteligencije još slabije zastupljena.
Najmanju upotrebu AI-ja bilježe pojedine zemlje istočne Evrope. U Rusiji umjetnu inteligenciju koristi oko osam posto radno sposobnog stanovništva, u Bjelorusiji 8,4 posto, a u Ukrajini oko devet posto. Ovi podaci ukazuju na velike razlike u tehnološkom razvoju i dostupnosti digitalnih alata širom kontinenta.
Zanimljivo je i to da Njemačka, kao jedan od glavnih ekonomskih motora Evropske unije, bilježi relativno nizak udio korisnika umjetne inteligencije od 28,6 posto. Stručnjaci smatraju da su razlozi djelimično vezani za regulative, zaštitu podataka i oprezniji pristup novim tehnologijama.
Eksperti upozoravaju da će daljnji razvoj umjetne inteligencije značajno utjecati na tržište rada, posebno u sektorima kao što su administracija, korisnička podrška, call centri, zakazivanje termina, osnovno računovodstvo i digitalni marketing. Automatizacija tih poslova već je u toku, a očekuje se da će se taj proces dodatno ubrzavati.
Jedan od pionira razvoja umjetne inteligencije, Geoffrey Hinton, ističe da će se u mnogim industrijama broj zaposlenih smanjivati kako AI sistemi budu postajali napredniji. Prema njegovim riječima, ključ budućnosti leži u prilagođavanju radnika novim tehnologijama i stalnom usavršavanju vještina.
Početkom 2026. godine među najpopularnijim alatima su generativne platforme koje razvijaju kompanije poput OpenAI, Google i Anthropic. U širokoj upotrebi su i rješenja kao što su Microsoft Copilot, alati kompanije Perplexity AI te platforma Grammarly, koja pomaže u pisanju i uređivanju tekstova.
Stručnjaci poručuju da BiH ima potencijal za brži razvoj u ovoj oblasti, ali da su potrebna dodatna ulaganja u obrazovanje, digitalnu infrastrukturu i obuku radne snage. Veće razumijevanje umjetne inteligencije moglo bi donijeti konkurentsku prednost domaćim firmama i otvoriti nova radna mjesta u IT i kreativnom sektoru.
PRESSBH
