Vlada Federacije BiH zaprimila je ponudu za dodjelu koncesije američke kompanije AAFS Infrastructure Energy LLC, koja bi, ukoliko ponuda bude prihvaćena i nakon provedene procedure, mogla preuzeti upravljanje aerodromima u Sarajevu i Mostaru.
Riječ je o dva odvojena akta. Jedan se odnosi na Zračnu luku Mostar, dok se drugi odnosi na Međunarodni aerodrom Sarajevo. Dokumenti su dostavljeni Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, a o svemu je izvijestio i portal Istraga.
Predmet se trenutno nalazi u fazi preliminarne procjene u okviru nadležnog ministarstva, koje treba utvrditi postoji li javni interes za pokretanje eventualnog koncesijskog postupka. U toj fazi analizira se ekonomska opravdanost, pravni okvir, kao i potencijalni uticaj na razvoj civilnog vazduhoplovstva u Federaciji BiH. Akt koji se odnosi na mostarski aerodrom dodatno je proslijeđen u Grad Mostar, s obzirom na to da lokalne vlasti upravljaju tom zračnom lukom.
Aerodrom u Sarajevu u posljednjih nekoliko godina bilježi stabilan rast prometa i finansijskih rezultata. Tokom 2025. godine kroz sarajevski aerodrom prošlo je ukupno 2.226.692 putnika, uz realizovanih 19.671 avionsku operaciju. U finansijskom smislu ostvarena je dobit prije oporezivanja od 27,1 milion konvertibilnih maraka, dok je neto dobit nakon poreza iznosila 24,2 miliona KM. Ovi rezultati ukazuju na nastavak pozitivnog trenda rasta i povećanja značaja sarajevskog aerodroma kao regionalnog transportnog čvorišta.
Ponuda američke kompanije predviđa dodjelu koncesije na period od 30 godina, uz mogućnost produženja na dodatnih 20 godina. Koncesija bi obuhvatila infrastrukturne, operativne i komercijalne segmente poslovanja aerodroma, uz obavezu investitora da realizuje planirana ulaganja i modernizaciju.
Prema navodima iz ponude, investitor planira ukupnu investiciju od oko 250 miliona eura. Taj iznos bi se ulagao postepeno kroz nekoliko razvojnih faza u periodu od približno pet do sedam godina. Plan ulaganja uključuje modernizaciju postojeće infrastrukture, proširenje kapaciteta aerodroma i izgradnju novih sadržaja koji bi trebali povećati konkurentnost i privući dodatne aviokompanije.
U okviru investicionog plana predviđena je izgradnja novog ili značajno proširenog putničkog terminala, modernizacija i eventualno produženje piste, kao i proširenje platforme i stajanki za avione. Također je planiran razvoj cargo kapaciteta kako bi se povećao teretni promet i otvorile nove mogućnosti za logistički sektor.
Osim osnovne aerodromske infrastrukture, plan uključuje i razvoj dodatnih komercijalnih sadržaja unutar aerodromskog kompleksa, poput poslovnih zona, logističkih centara, hotela, trgovačkih prostora i drugih pratećih objekata. Ideja investitora je da aerodrom preraste u širi transportno-poslovni centar koji bi generisao dodatne prihode i nova radna mjesta.
Prema projekcijama iz ponude, realizacija investicionog plana mogla bi dovesti do značajnog rasta broja putnika. Procjenjuje se da bi promet mogao dostići između tri i četiri miliona putnika godišnje u narednih deset godina, što bi predstavljalo gotovo dvostruko povećanje u odnosu na trenutni nivo.
U predloženom modelu koncesije Federacija BiH ne bi dobila početnu koncesijsku naknadu. Umjesto toga, prihod bi ostvarivala kroz procenat od budućih prihoda aerodroma, odnosno kroz model podjele prihoda između države i koncesionara.
Ponuđač predlaže takozvani hibridni model koncesijske naknade koji se sastoji od dvije komponente. Prva je fiksna komponenta u iznosu od jedan posto ukupnog godišnjeg bruto prihoda aerodroma, što prema procjeni investitora iznosi približno 720.000 eura godišnje. Druga je varijabilna komponenta zasnovana na profitabilnosti poslovanja, odnosno sedam posto ostvarenog EBITDA rezultata, odnosno dobiti prije kamata, poreza, amortizacije i deprecijacije. Prema projekcijama iz ponude, taj iznos bi mogao dostići oko 2,52 miliona eura godišnje.
Ukupne procjene zasnivaju se na projekciji godišnjeg prihoda aerodroma od oko 72 miliona eura, uz očekivani rast putničkog i teretnog prometa u narednim godinama.
Iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija naglašeno je da je prije bilo kakve odluke potrebno provesti detaljne stručne analize iz oblasti civilnog vazduhoplovstva, finansija i pravnog okvira koncesija. Prema njihovom mišljenju, sve analize moraju biti provedene na najvišoj stručnoj i administrativnoj razini kako bi se osigurala potpuna transparentnost i zaštita javnog interesa.
Isti investitor ranije se spominjao i u kontekstu projekta Južna plinska interkonekcija. Kompaniju vode Joseph Flynn i Jesse Binnall, osobe koje se u pojedinim medijima dovode u vezu s krugovima bliskim američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.
PRESSBH
