Hormuški moreuz predstavlja jednu od najvažnijih strateških tačaka za globalno tržište nafte i prirodnog gasa, kroz koji svakodnevno prolazi značajan dio svjetskog izvoza energenata. Stabilnost ovog pomorskog pravca direktno utiče na cijene nafte, energetsku sigurnost i globalne ekonomske tokove.
Prema analizama finansijskog portala Investing.com, zemlje koje su najviše zavisne od uvoza energenata kroz Hormuški moreuz su Japan, Južna Koreja, Pakistan i Tajvan.
Procjene pokazuju da Japan čak 73 posto svojih energetskih potreba, uključujući sirovu naftu i LNG (tečni prirodni gas), zadovoljava kroz ovaj moreuz. Južna Koreja zavisi oko 70 posto, dok Pakistan i Tajvan imaju zavisnost od približno 60 posto, što ih čini posebno osjetljivim na eventualne poremećaje u lancima snabdijevanja.
Na listi velikih uvoznika energenata značajno mjesto zauzima i Kina, koja kroz Hormuški moreuz uvozi između 40 i 45 posto svojih potreba za energijom. Slično tome, Indija uvozi oko 42 posto, što dodatno naglašava važnost ovog pravca za azijsko tržište i globalnu potražnju za naftom.
Među ostalim zemljama koje su značajno vezane za ovaj pomorski koridor nalaze se Tajland (30–35 posto), Singapur (oko 30 posto), Malezija (25–30 posto) i Filipini (oko 25 posto).
Dalje slijede Vijetnam sa oko 20 posto uvoza energenata kroz ovaj moreuz, te evropske ekonomije poput Italija (15 posto) i Španija (12–15 posto), koje također zavise od stabilnosti globalnih energetskih ruta.
S druge strane, Sjedinjene Američke Države imaju znatno manju zavisnost – svega između dva i pet posto energenata dolazi kroz Hormuški moreuz, zahvaljujući snažnoj domaćoj proizvodnji nafte i gasa, kao i diverzifikovanim izvorima snabdijevanja.
Zbog svoje geostrateške pozicije, Hormuški moreuz ostaje jedna od najvažnijih tačaka svjetske energetike. Svaki poremećaj u ovom regionu – bilo da je riječ o političkim tenzijama, sigurnosnim rizicima ili prekidima u transportu – može izazvati rast cijena nafte, nestabilnost na berzama i lančane efekte na globalnu ekonomiju.
U kontekstu sve izraženijih geopolitičkih tenzija i nestabilnosti na tržištu energenata, sigurnost transporta kroz Hormuški moreuz ostaje ključno pitanje za globalnu ekonomiju. Svako usporavanje ili blokada ovog strateškog pravca mogla bi dovesti do naglog rasta cijena nafte i gasa, povećanja troškova uvoza i dodatnog pritiska na inflaciju širom svijeta. Upravo zbog toga, države koje u velikoj mjeri zavise od ovog koridora sve više ulažu u diverzifikaciju izvora energije, alternativne transportne rute i dugoročnu energetsku sigurnost.
PRESS BH
