Nova Željezara Zenica započela je pripreme za obustavu integralne proizvodnje čelika, što bi moglo imati ozbiljne posljedice ne samo za ovu kompaniju, već i za širi industrijski sektor u Bosni i Hercegovini. Riječ je o procesu koji uključuje postupno gašenje ključnih proizvodnih pogona, a prvi koraci već su najavljeni za drugu polovinu aprila.
Prema dostupnim informacijama, proizvodnja čelika trebala bi trajati do 20. do 25. aprila, nakon čega bi uslijedilo gašenje Visoke peći, zatim pogona Aglomeracije i na kraju Čeličane. Vladi Federacije BiH, koja posjeduje manjinski udio u kompaniji, ostavljen je rok do 8. aprila da se izjasni o mogućim rješenjima i daljnjim koracima.
Iz Uprave Željezare ranije su poručili da su svjesni izazova i nepovjerenja prema privatnom kapitalu, te su izrazili spremnost da dio vlasništva ponude Vladi FBiH. Kako navode, cilj je jačanje državnog interesa i stvaranje uslova za donošenje mjera koje bi pomogle očuvanju proizvodnje i radnih mjesta.
Jedan od ključnih problema s kojima se kompanija suočava jeste izostanak zaštitnih mjera na uvoz čelika. Uprkos višemjesečnim apelima iz industrije, konkretni potezi nadležnih institucija još uvijek nisu doneseni. U međuvremenu, radnici su organizovali proteste upozoravajući na neizvjesnu budućnost.
“Radim ovdje decenijama, a danas ne znamo hoćemo li imati plate. Mnogi od nas školuju djecu i izdržavaju porodice”, izjavio je jedan od radnika tokom ranijih okupljanja, ukazujući na socijalni aspekt cijele situacije.
Ekonomski analitičari upozoravaju da bi eventualno gašenje zeničke željezare moglo imati šire posljedice. Procjenjuje se da je više od 11.000 radnih mjesta u povezanim industrijama direktno ili indirektno vezano za njen rad. S druge strane, dio privrednika izražava zabrinutost da bi uvođenje zaštitnih mjera moglo povećati troškove sirovina i dodatno opteretiti poslovanje drugih kompanija.
Pored situacije u Zenici, izazovi su prisutni i u drugim dijelovima industrijskog sektora. Gašenje pojedinih postrojenja i smanjenje obima proizvodnje već utiču na prihode i stabilnost povezanih firmi, uključujući transport i rudarski sektor. Posebno se ističu problemi u lancu snabdijevanja sirovinama, što dodatno komplikuje ukupnu sliku.
Stručnjaci upozoravaju da bi nastavak negativnih trendova mogao dovesti do dugoročnih posljedica po industrijsku proizvodnju u zemlji, ali naglašavaju da još uvijek postoji prostor za institucionalne mjere koje bi ublažile udar i stabilizirale sektor.
U narednim danima očekuju se ključne odluke nadležnih vlasti koje bi mogle odrediti daljnji tok događaja i sudbinu jedne od najvažnijih industrijskih kompanija u Bosni i Hercegovini.
PRESS BH
