Katar, jedna od najbogatijih država svijeta i jedan od najvećih izvoznika ukapljenog prirodnog gasa (LNG), suočava se s ozbiljnom ekonomskom krizom nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku i poremećaja u Hormuškom moreuzu, jednoj od najvažnijih svjetskih energetskih ruta.
Prema informacijama koje prenosi Reuters, iranski napadi izazvali su značajna oštećenja na ključnim LNG postrojenjima u Ras Laffanu, najvećem svjetskom kompleksu za izvoz ukapljenog prirodnog gasa. Zbog toga je iz funkcije privremeno ispalo oko 17 posto katarskog izvoznog kapaciteta, što bi, prema procjenama analitičara, moglo značiti gubitak od oko 20 milijardi dolara godišnje.
Ovo predstavlja jedan od najvećih ekonomskih izazova za Katar u posljednjih nekoliko decenija i ozbiljan udar na državu koja najveći dio svojih prihoda ostvaruje upravo zahvaljujući izvozu prirodnog gasa.
Hormuški moreuz postao ključni problem
Kriza je dodatno pogoršana činjenicom da gotovo kompletan katarski LNG izvoz prolazi kroz Hormuški moreuz, strateški važan pomorski prolaz između Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva.
Zbog sigurnosnih prijetnji i otežanog pomorskog saobraćaja, vlasti u Dohi bile su primorane proglasiti “force majeure”, odnosno “višu silu”, na dio dugoročnih ugovora za isporuku prirodnog gasa prema evropskim i azijskim tržištima.
Takva odluka omogućava privremeno odgađanje ili neispunjavanje ugovornih obaveza zbog vanrednih okolnosti koje nisu pod kontrolom kompanija ili države.
Analitičari upozoravaju da bi produžena nestabilnost u regionu mogla izazvati dodatne probleme u globalnom lancu snabdijevanja energentima, posebno u Evropi i Aziji koje značajan dio potreba za gasom pokrivaju upravo iz Katara.
Međunarodni monetarni fond upozorava na veliki pad BDP-a
Posljedice krize već se vide kroz procjene ekonomskog rasta.
Prema navodima Međunarodnog monetarnog fonda, katarska ekonomija bi tokom ove godine mogla zabilježiti pad bruto domaćeg proizvoda od čak 8,6 posto, što bi bio jedan od najvećih ekonomskih padova u modernoj historiji ove zaljevske države.
Pojedine finansijske institucije upozoravaju da bi stvarni pad mogao biti i veći ukoliko se kriza produži ili dođe do novih napada na energetsku infrastrukturu.
Reuters navodi i da bi potpuni oporavak oštećenih LNG postrojenja mogao trajati između tri i pet godina, što znači da bi posljedice po ekonomiju, budžet i investicije mogle biti dugoročne.
Problemi sa snabdijevanjem hrane i rast troškova
Osim energetskog sektora, ozbiljan pritisak osjeća i sistem snabdijevanja hranom.
Katar uvozi gotovo 90 posto prehrambenih proizvoda, a poremećaji u pomorskom transportu natjerali su vlasti da traže alternativne rute za dopremanje robe.
Veliki dio svježih proizvoda iz Evrope i žitarica iz Sjedinjenih Američkih Država sada se transportuje znatno skupljim avio-linijama ili kopnenim rutama preko Saudijske Arabije i drugih susjednih država.
To je izazvalo nagli rast logističkih troškova i dodatni pritisak na cijene osnovnih životnih namirnica.
Kako bi spriječila snažan inflatorni udar i rast nezadovoljstva među stanovništvom, katarska vlada povećala je subvencije za osnovne proizvode, dok su cijene u supermarketima, prema dostupnim podacima, do sada porasle između pet i deset posto.
Strah od odlaska strane radne snage
Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost odlaska stranih radnika, koji čine gotovo 90 posto ukupnog stanovništva Katara i nose najveći dio ekonomskih aktivnosti u zemlji.
Građevinski sektor, energetika, uslužne djelatnosti, finansije i veliki infrastrukturni projekti u velikoj mjeri zavise od radne snage iz Azije, Afrike i drugih zemalja.
Analitičari upozoravaju da bi eventualni masovniji odlazak stranih radnika mogao izazvati ozbiljne poremećaje na tržištu rada i dodatno usporiti ekonomiju.
Posebno su osjetljivi veliki razvojni i infrastrukturni projekti vrijedni milijarde dolara koje Katar posljednjih godina koristi kako bi diverzifikovao ekonomiju i smanjio zavisnost od izvoza energenata.
Državni fond ublažava posljedice krize
Ipak, Katar i dalje raspolaže ogromnim finansijskim rezervama koje bi mogle ublažiti dio ekonomskog udara.
Državni investicioni fond Qatar Investment Authority procjenjuje se na oko 600 milijardi dolara i predstavlja jedan od najvećih suverenih fondova na svijetu.
Zahvaljujući tim rezervama, država za sada uspijeva održavati budžetsku stabilnost, finansirati subvencije i podržavati ključne sektore ekonomije.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da finansijske rezerve same po sebi možda neće biti dovoljne za očuvanje dugoročne reputacije Katara kao sigurne investicione destinacije.
Udar na imidž i investicije
Katar je posljednjih godina ulagao stotine milijardi dolara u razvoj infrastrukture, turizma, sporta, finansijskog sektora i međunarodnih investicija kako bi se profilisao kao globalni poslovni i turistički centar.
Organizacija Svjetskog prvenstva u fudbalu 2022. godine bila je dio te strategije, kao i brojni luksuzni projekti, međunarodne investicije i širenje aviokompanije Qatar Airways.
Međutim, slike raketnih napada, oštećenih LNG postrojenja i regionalne nestabilnosti ozbiljno su narušile percepciju sigurnosti u zemlji.
Ekonomski analitičari smatraju da bi upravo gubitak povjerenja investitora mogao predstavljati najveći dugoročni problem za Katar, čak i ukoliko se energetska infrastruktura relativno brzo obnovi.
U narednim mjesecima pažnja svjetskih tržišta bit će usmjerena prema razvoju situacije u Hormuškom moreuzu i mogućnosti stabilizacije regiona, jer bi daljnja eskalacija mogla imati posljedice ne samo za Katar, nego i za globalno tržište energenata i svjetsku ekonomiju.
PRESS BH
