Rastuće globalne tenzije, poremećaji u lancima snabdijevanja i nestabilnost tržišta energenata ponovo su otvorili jedno od najvažnijih pitanja za Bosnu i Hercegovinu – prehrambenu sigurnost. Stručnjaci upozoravaju da domaće tržište, zbog izrazite ovisnosti o uvozu, postaje sve ranjivije na svaki veći potres na svjetskoj sceni.
Prema dostupnim podacima, više od 80 posto hrane koja se konzumira u Bosni i Hercegovini dolazi iz uvoza. Takva struktura tržišta znači da bi svaka ozbiljnija kriza – bilo geopolitička, energetska ili logistička – mogla vrlo brzo dovesti do nestašica osnovnih životnih namirnica, ali i naglog rasta cijena.
Potrošači u riziku
Udruženja za zaštitu potrošača već duže vrijeme upozoravaju da građani u slučaju većih poremećaja nemaju adekvatnu zaštitu. U scenariju nestašica, tržište bi se moglo suočiti s panikom, gomilanjem zaliha i dodatnim poskupljenjima.
Kako ističu predstavnici potrošačkih organizacija, ranije najave mogućih nestašica ulja, brašna i goriva pokazale su koliko je sistem osjetljiv. Distributeri sve češće upozoravaju na nestabilnost, dok građani već osjećaju pritisak kroz kontinuiran rast cijena osnovnih proizvoda.
Pekari umiruju, ali upozorenja ostaju
Iako dio sektora pokušava smiriti situaciju, realnost pokazuje da je domaća proizvodnja nedovoljna. U pekarskoj industriji, domaća pšenica učestvuje sa svega 10 do 15 posto, dok se ostatak uvozi, uglavnom iz susjednih zemalja poput Srbija i Mađarska.
Trenutno na tim tržištima nema ozbiljnih nestašica, ali stručnjaci upozoravaju da se situacija može brzo promijeniti, posebno u slučaju izvođenja restrikcija izvoza ili dodatnog rasta cijena energenata.
Poljoprivrednici na ivici izdržljivosti
S druge strane, domaći proizvođači suočavaju se s brojnim izazovima. Cijene sjemena, đubriva, goriva i ostalih inputa značajno su porasle, što proizvodnju čini sve skupljom i manje isplativom. Istovremeno, klimatske promjene, suše i nestabilni vremenski uslovi dodatno otežavaju situaciju.
Mnogi poljoprivrednici upozoravaju da bez sistemske podrške države domaća proizvodnja ne može konkurisati uvoznoj robi, što dugoročno dodatno povećava ovisnost o stranim tržištima.
Povratak vlastitoj proizvodnji kao rješenje
U svjetlu neizvjesne budućnosti, sve više stručnjaka i proizvođača zagovara povratak osnovama – vlastitoj proizvodnji hrane. Preporuke idu u pravcu jačanja lokalne poljoprivrede, ali i ohrabrivanja domaćinstava da uzgajaju osnovne kulture poput krompira, luka i drugog povrća.
Ovakav pristup, iako ne može u potpunosti zamijeniti tržišne lance snabdijevanja, može značajno ublažiti posljedice eventualnih kriza i osigurati minimalnu prehrambenu sigurnost.
Sistem koji traži hitne promjene
Iako trenutno nema fizičkih nestašica u trgovinama, stručnjaci upozoravaju da je riječ o prividnoj stabilnosti. Bosna i Hercegovina ostaje izrazito ranjiva sve dok ne ojača domaću proizvodnju, ne unaprijedi robne rezerve i ne razvije dugoročnu strategiju prehrambene sigurnosti.
Bez takvih mjera, svaka nova globalna kriza mogla bi imati direktne posljedice na standard građana – od praznih polica do naglog rasta cijena osnovnih životnih namirnica.
