Cijene goriva u Bosni i Hercegovini nastavljaju rasti, a prema procjenama stručnjaka, nije isključeno da bi dizel u narednom periodu mogao dostići i 4 KM po litri. Takav scenario predstavljao bi snažan udar na budžete građana, ali i dodatno opteretio poslovanje privrede.
Za razliku od pojedinih zemalja regiona poput Hrvatske, Srbije i Crne Gore, koje su reagirale smanjenjem trošarina i drugim mjerama kako bi ublažile rast cijena, u Bosni i Hercegovini zasad nema konkretnih poteza koji bi amortizirali poskupljenja.
Podaci Federalnog ministarstva trgovine pokazuju da cijene goriva bilježe kontinuiran rast. Samo 20. marta zabilježeno je novo povećanje – benzin je poskupio za 0,03 KM po litri, dok je cijena dizela porasla za 0,07 KM u odnosu na prethodni dan.
Ako se pogleda širi vremenski okvir, rast je još izraženiji. Početkom godine dizel je koštao oko 2,29 KM po litri, dok je sredinom marta dostigao 3,16 KM, što jasno ukazuje na ubrzan trend poskupljenja.
Dodatnu zabrinutost izaziva i veliki broj prijavljenih promjena cijena – u manje od mjesec dana evidentirano je više od 7.400 korekcija, od čega se najveći dio odnosi upravo na dizel, što potvrđuje nestabilnost tržišta naftnih derivata.
Stručnjak za energetiku Amer Jerlagić upozorava da globalno tržište nafte prolazi kroz izuzetno turbulentan period. Cijene sirove nafte gotovo su udvostručene u odnosu na raniji period i trenutno se kreću između 115 i 120 dolara po barelu, dok su ranije bile oko 65 dolara.
Dodatni problem predstavlja činjenica da Bosna i Hercegovina nema razvijene robne rezerve goriva za tržišne potrebe, već su postojeće zalihe ograničene i prvenstveno namijenjene za hitne i prioritetne službe.
Ukoliko se geopolitičke tenzije nastave i pritisak na tržište nafte dodatno poraste, realno je očekivati nastavak rasta cijena goriva u BiH. Posljedice bi se mogle preliti i na druge sektore, uključujući transport, logistiku i cijene osnovnih životnih namirnica.
U takvim okolnostima, ključno pitanje ostaje koliko dugo građani i privreda mogu izdržati rast troškova, posebno u situaciji kada izostaju konkretne mjere koje bi ublažile ovaj trend i donijele veću stabilnost tržištu.
