Odgađanje odluke o zaštitnim mjerama na uvoz čelika moglo bi imati ozbiljne posljedice za domaću industriju i hiljade radnih mjesta, upozoravaju iz kompanije Nova Željezara iz Zenice. Iz ove kompanije navode da je na posljednjoj sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ponovo odgođeno donošenje odluke o privremenim zaštitnim mjerama na uvoz čelika, iako su nadležne institucije već dale pozitivna mišljenja, a predstavnici industrije, sindikata i stručne javnosti ranije upozorili na rizike koje nosi daljnje odgađanje.
U saopćenju iz Nove Željezare Zenica ističu da svako novo prolongiranje odluke dodatno povećava neizvjesnost u poslovanju, ne samo za ovu kompaniju nego i za čitav lanac povezanih industrija. Domaća proizvodnja čelika, kako navode, direktno je povezana sa sektorima željezničkog transporta, rudarstva, energetike i metaloprerađivačke industrije, što znači da eventualno smanjenje proizvodnje može imati šire ekonomske posljedice.
Iz kompanije naglašavaju da su, uprkos neizvjesnosti, poduzeli određene poslovne i logističke korake kako bi osigurali kontinuitet proizvodnje i stabilnost poslovanja. Navode da je Uprava, na temelju povjerenja u institucije i u očekivanju donošenja odluke o privremenim mjerama zaštite tržišta, naručila dva broda koksa, iako su pritom prihvaćeni dodatni troškovi koji su nastali zbog ranijeg kašnjenja u potpisivanju ugovora.
Prema njihovim riječima, kompanija trenutno provodi plan stabilizacije poslovanja s ciljem dugoročne održivosti proizvodnje, očuvanja radnih mjesta i jačanja domaće industrije. Dodaju da su prvi pozitivni pomaci već vidljivi, a radnici i sindikati podržavaju napore usmjerene na oporavak proizvodnih kapaciteta.
Posebnu reakciju iz kompanije izazvale su izjave ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića i predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, koje su iz Nove Željezare Zenica ocijenili kao materijalno netačne i ekonomski neutemeljene. Smatraju da su pojedine informacije koje se pojavljuju u javnosti pogrešno interpretirane, posebno kada je riječ o uticaju mogućih zaštitnih mjera na cijene nekretnina i infrastrukturnih projekata.
Prema procjenama koje navode iz kompanije, čak i u scenariju u kojem bi cijena čelika porasla za 10 do 20 posto, ukupni trošak izgradnje kvadratnog metra stana povećao bi se za svega 0,15 do 0,25 posto. To bi u praksi značilo povećanje od približno sedam do devet konvertibilnih maraka po kvadratnom metru, što je relativno mali iznos u odnosu na ukupne troškove izgradnje. Iz kompanije podsjećaju da najveći udio u cijeni stanova imaju zemljište, komunalne naknade, radna snaga, energenti i drugi građevinski materijali.
U saopćenju se također odbacuju tvrdnje da bi uvođenje zaštitnih mjera bilo u suprotnosti sa međunarodnim trgovinskim pravilima. Iz Nove Željezare Zenica naglašavaju da su takve mjere predviđene pravilima Svjetske trgovinske organizacije, kao i Opštim sporazumom o carinama i trgovini (GATT), te Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.
Podsjećaju i da je Evropska unija još 2018. godine uvela zaštitne mjere na uvoz čelika kako bi zaštitila vlastitu industriju, te da su slične instrumente koristile ili još koriste brojne države, uključujući Srbiju i Tursku. Prema njihovim riječima, takve mjere predstavljaju uobičajen mehanizam ekonomske zaštite domaće proizvodnje u uslovima povećanog uvoza i tržišnih poremećaja.
Iz kompanije su se osvrnuli i na dopis 28 kompanija koje su izrazile zabrinutost zbog mogućeg uvođenja zaštitnih mjera, navodeći da je legitimno da svaka firma štiti vlastite poslovne interese. Ipak, ističu da se odluke o strateški važnim industrijskim politikama, koje utiču na privredni razvoj, zaposlenost i investicije, ne bi trebale donositi isključivo na osnovu stavova jednog dijela tržišnih učesnika.
Prema njihovim riječima, domaća proizvodnja čelika predstavlja važan dio ekonomskog sistema Bosne i Hercegovine i ima značajan uticaj na razvoj industrije, infrastrukture i izvoza. Očuvanje takvih proizvodnih kapaciteta, ističu, važno je i za stabilnost tržišta rada i dugoročni ekonomski rast.
Na kraju poručuju da kontinuirano odgađanje donošenja odluka ostavlja utisak da se ključni industrijski kapaciteti u Bosni i Hercegovini ne tretiraju kao strateški prioritet razvoja ekonomije.
Industrija čelika, željeznički transport, rudarski sektor i stotine manjih dobavljača čine međusobno povezan industrijski i ekonomski sistem. Njegovo slabljenje, upozoravaju iz kompanije, može dovesti do gubitka radnih mjesta, smanjenja industrijske proizvodnje i dugoročnih negativnih posljedica za privredu.
Iz Nove Željezare Zenica poručuju da očekuju da će naredna odluka nadležnih institucija biti donesena na osnovu relevantnih ekonomskih analiza, tržišnih podataka i preporuka stručnih institucija, bez daljnjih odgađanja koja, kako ističu, nanose štetu domaćoj privredi, industriji i investicionom okruženju Bosne i Hercegovine.
PRESS BH
