U BiH neiskorišteno 2.000+ sati sunca, a vjetar iskorišten svega 7%
Bosna i Hercegovina ima jedan od najvećih potencijala za obnovljive izvore energije u regiji, ali se taj resurs i dalje koristi tek djelimično. Stručnjaci ističu da BiH raspolaže s više od 2.000 sunčanih sati godišnje, a u Hercegovini i do 2.400, što je za oko 30 posto više od prosjeka mnogih europskih zemalja, uključujući Njemačku i Poljsku. Prema procjenama, ukupni solarni energetski potencijal iznosi čak 70,5 milijuna GWh ozračene energije godišnje, što pokazuje kolike su mogućnosti razvoja ovog sektora.
Prema Nacionalnom energetskom i klimatskom planu, BiH do kraja desetljeća planira izgradnju 900 MW velikih solarnih elektrana, 92 MW industrijskih sistema i 500 MW malih kućnih postrojenja. Međutim, realizacija kasni, prije svega zbog visokih početnih troškova i činjenice da je zemlja uskladila tek oko polovinu potrebnih evropskih regulativa u oblasti obnovljivih izvora energije.
Danas se proizvodnja električne energije u BiH i dalje dominantno oslanja na ugljen, s udjelom od oko 60 posto. Hidroelektrane proizvode približno 35 posto ukupne električne energije, dok vjetroelektrane učestvuju sa svega 2 posto. Prema podacima Neovisnog operatora sistema, vjetroelektrane su prošle godine proizvele 357 GWh, iako se procjenjuje da je realni vjetroenergetski potencijal zemlje oko 2.000 MW. To znači da je iskorišteno manje od 7 posto dostupnog kapaciteta.
U naredne tri do četiri godine očekuje se značajan iskorak – planirano je priključenje oko 700 MW novih vjetroelektrana, što bi godišnje donosilo približno 2 TWh električne energije, te 1.500 MW solarnih elektrana sa dodatnih 2,1 TWh. Najveći dio ovih investicija dolazi iz privatnog sektora, a time bi ukupna godišnja proizvodnja električne energije u BiH mogla dosegnuti oko 19 TWh, uz stabilnu potrošnju od nešto više od 12 TWh.
Najveći izazov ostaje mrežna infrastruktura. Distributivna i 110 kV prijenosna mreža već sada su blizu zasićenja, dok prostora još ima u segmentima od 220 kV i 400 kV. Ipak, i ti kapaciteti bi se mogli brzo iscrpiti bez novih ulaganja u trafostanice, pojačanje vodova i uvođenje naprednih sistema zaštite i upravljanja.
Bosna i Hercegovina, prema mišljenju stručnjaka, „sjedi na energetskoj zlatnoj rezervi“ sunca i vjetra, ali da bi taj potencijal postao stvarna energija u domaćinstvima i vrijedna izvozna roba, nužna su tri ključna koraka – brža regulativa, smanjenje administrativnih i investicionih barijera te modernizacija energetske mreže. Bez tih mjera, ogroman potencijal i dalje će ostati neiskorišten broj na papiru.
Kako bi se iskoristio potencijal, Bosna i Hercegovina već je uvela nove zakonske okvire za obnovljive izvore energije i uključivanje građana kao malih proizvođača. Ove mjere omogućavaju kućanstvima i firmama da proizvode vlastitu energiju putem solarnih panela, čime se smanjuje pritisak na mrežu i povećava energetska sigurnost.
Ipak, stručnjaci naglašavaju da su ubrzana modernizacija elektroenergetske mreže, smanjenje administrativnih prepreka i stabilna regulativa ključni faktori da bi se solarni i vjetro potencijal u BiH pretvorio u stvarne projekte. Bez tih koraka, zemlja će i dalje zaostajati za susjedima, iako ima prirodne resurse da postane lider u regiji.
GlobalBH
